Pre dve hiljade godina granica ogromne Rimske imperije prolazila je kroz Nizozemlje. Rajna, koja se preko Ksantena, Utrehta i Alfena na Rajni ulivala u more kod Katvejka, formirala je Limes, odnosno granicu na latinskom. U očima Rimljana severno od reke Rajne počinjao je varvarski svet. Tu su živela germanska i keltska plemena, uključujući Frižane i Saksonce. Rimljanima Rajna nije predstavljala samo granicu već i značajni plovni put jer se roba prevozila brodovima.

Kako bi odbranili svoju teritoriju od neprijateljskih invazija sa severa, Rimljani su duž Rajne, na pravilnim rastojanjima, postavili stražarska mesta i vojne logore. Većina ovih logora mogla je da primi nekoliko stotina vojnika, međutim, u blizini Nejmehena nikao je logor koji je mogao da primi dve legije od šest hiljada ljudi. Prisustvo dobro obučenih rimskih vojnika u uniformama, sa sjajnim šlemovima, štitovima i mačevima mora da je ostavilo snažan utisak na lokalno stanovništvo. Sa pojavom rimske arhitekture i izgled okoline se značajno promenio.

Južno od granice - dakle na rimskoj teritoriji - obitavali su između ostalih i Batavci koji su živeli u miru sa Rimljanima, a mnogi od njih su služili u rimskoj vojsci. Međutim, godine 69. Batavci su se pobunili protiv Rimljana iskoristivši nemire u Carstvu koji su nastupili nakon smrti cara Nerona. Njihov vođa bio je Gaj Julije Civilis, Batavac koji je 25 godina služio u rimskoj vojsci. Na trenutak je izgledalo da će pobuna biti uspešna, međutim, Rimljani su ih porazili nakon nekoliko meseci. Gaj Julije Civilis nije postigao ništa. Ipak, vekovima kasnije stekao je status pravog heroja. Intelektualci su u šesnaestom veku tvrdili da su se Batavci pobunili iz ljubavi prema slobodi i da ih zbog toga valja smatrati pravim precima današnjih Holanđana. Međutim, to govori više o ovim intelektualcima nego o Batavcima.

Broj germanskih invazija se u trećem veku znatno povećava. Rezultat je bilo konačno povlačenje Rimljana iza Alpa.

Nekoliko holandskih gradova duž reke Rajne potiče iz rimskog doba. To se može videti i na srednjovekovnoj kopiji stare karte Rimskog carstva. Još uvek se prilikom iskopavanja otkrivaju arheološki nalazi. Tako su, na primer, prilikom izgradnje nove četvrti u gradu Utrehtu pod imenom Lejdenska Rajna pronađeni osmatračnica i dva broda.