Holandija nije izolovana država, već je usko povezana sa državama koje je okružuju i sa kojima čini Evropsku Uniju. Nakon Drugog svetskog rata, šefovi nekoliko zapadnoevropskih zemalja uvideli su da bi budućnost Evrope trebalo da počiva na saradnji, kako bi se sprečilo ponovno izbijanje rata. Sve je počelo pedesetih godina saradnjom na polju strateških sirovina, a to su tada bili ugalj i čelik. Kameni ugalj je u to vreme bio najznačajniji izvor energije, dok je čelik bio neophodan u velikim količinama, kako bi se obnovila infrastruktura Zapadne Evrope. Šest evropskih zemalja je 1951. godine potpisalo Pariski ugovor, čime je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik. Ugovor je, između ostalog, omogućio slobodnu trgovinu ovim sirovinama između šest zemalja: Holandije, Belgije, Luksemburga, Francuske, Nemačke i Italije.

Sledeći korak bilo je potpisivanje Rimskog ugovora, čime je Evropska ekonomska zajednica (EEZ) postala stvarnost: carinska unija šest zemalja koja garantuje slobodnu trgovinu svim proizvodima. Ubrzo se počelo sa zajedničkom poljoprivrednom politikom kako bi snabdevanje hranom bilo bezbedno, a prihodi poljoprivrednika poboljšani. Rimskim ugovorom osnovana je i Evropska zajednica za atomsku energiju (Euratom), treća Evropska zajednica koja je usmerena ka istraživanju i razvoju nuklearne energije u mirnodopske svrhe. Kasnije su se tri zajednice sjedinile u jednu Evropsku zajednicu, danas poznatu kao Evropska unija.

Evropska saradnja je bila uspešna na mnogo načina pa su i brojne druge evropske države poželele da postanu članice. Prvo su se pridružile Velika Britanija, Danska i Irska (1973), a potom je došlo do proširenja na jug pridruživanjem Grčke (1981), Španije i Portugala (1986). Austrija, Finska i Švedska su pristupile 1995. godine i broj članica se popeo na petnaest. Najveće proširenje se desilo 2004. godine, kada se priključilo osam zemalja bivšeg Istočnog bloka kao i Malta i Kipar. U 2006. godini Unija je brojala 25 zemalja članica, a nova proširenja predstoje.

Evropska unija koja se sve više širi je i Unija sa sve više glasova, interesa i kultura. Stoga je sve teže složiti se oko budućeg kursa i prioriteta evropskog društva, što je očigledno iz holandskog odbacivanja evropskog ustava. Međutim, budućnost bez Evropske unije izgleda nezamisliva za Holandiju. Najveći deo holandske trgovine se odvija u Evropi, a različite ekonomije zemalja su međusobno isprepletane. Usled slobode kretanja ljudi sve se više navikavamo na činjenicu da smo Evropljani.