Prvi svetski rat

Neutralnost u ratu

Od 1914. do 1918. godine u Evropi je besneo "Veliki rat". On je imao uticaja i na Holandiju, međutim, ona je bila pošteđena njegovih strahota. U Prvom svetskom ratu sukobile su se Centralne sile (Nemačka, Austrija i Turska) sa silama Antante (Francuska, Velika Britanija i Rusija). Međutim, u kilometarski dugim rovovima borili su se pre svega vojnici dve strane. Ukoliko bi bili napadnuti, preostajalo im je samo da traže sklonište od eksplozija granata i da se nadaju najboljem. Kada su morali da napadnu neprijatelja, bili su još nemoćniji. Čim bi izašli iz rovova, neprijateljska vojska u zasedi bi ih bez milosti pokosila mitraljezima. Novina u ovom ratu bila je upotreba bojnog otrova. Milioni ljudi su izgubili živote. Saveznici su počeli da pobeđuju tek kada su 1917. godine Sjedinjene Američke Države stale na njihovu stranu. U novembru naredne godine Centralne sile su kapitulirale.

Holandija je ostala neutralna, u skladu sa tada već dugogodišnjim principom svoje spoljne politike. Proglašena je, međutim, mobilizacija vojske kako bi se odbranila sopstvena teritorija. Zemlja je pored toga morala da se nosi sa sporednim posledicama rata. Veliki broj izbeglica iz Belgije je našao utočište na tlu Holandije, između ostalog, u šatorskim logorima. Nezaposlenost je rasla zbog kraha međunarodne trgovine, a mnogi trgovački brodovi su torpedovani. Usled nestašice, hrana se delila na bonove. Tokom 1917. i 1918, domaćice su iz očaja pljačkale skladišta hrane u Amsterdamu i Roterdamu.

Mnoge evropske zemlje su tokom rata i nakon njega bile zahvaćene revolucionarnim potresima. U Rusiji je car zbačen sa trona i pogubljen, dok je u Nemačkoj i Austro-Ugarskoj, monarhija zamenjena republikom. U Holandiji su se tokom rata desile značajne političke promene. Godine 1917. uvedeno je opšte pravo glasa za muškarce. Nakon završetka rata, 1919. godine i žene su dobile pravo glasa. Holandija je od 1919. godine u potpunosti demokratska država: svaka odrasla osoba može glasati na izborima.