Vinsent Van Gog

Moderni umetnik

Skoro milion i po ljudi godišnje poseti Van Gogov muzej u Amsterdamu. Između osamdeset i devedeset procenata posetilaca dolazi iz inostranstva. Holandski slikar Vinsent Van Gog je, dakle, svetski poznat.

Međutim, za vreme njegovog života u devetnaestom veku to i nije bio slučaj. Vodio je težak i buran život, ispunjen ljubavnim jadima i finansijskim problemima. Očajanje zbog svega toga ga je i navelo na samoubistvo. Tek nakon smrti, njegova popularnost počinje da raste. S jedne strane bilo je to zbog njegovih moćnih i autentičnih slika živopisnih boja; njegova dela sviđaju se ljudima svih uzrasta. S druge strane ljude intrigira njegova životna priča. Van Gog je postao školski primer usamljenog umetničkog genija.

Van Gog je rođen 1853. godine u brabantskom selu Zundert i još u mladosti je dosta putovao po Holandiji i Evropi. Godine 1885. u Ninenu je naslikao poznatu sliku 'Ljudi koji jedu krompir' - sumorni portret seoske porodice. Sledeće godine otputovao je u Pariz. Njegov brat Teo, koji je tamo radio kao trgovac umetninama, pokazao mu je slike i crteže impresionista, slikara sa prefinjenijom upotrebom svetlosti i boja na koju Vinsent do tada nije bio navikao. Pored toga, bio je inspirisan i japanskim drvorezima.

Godine 1888. iznajmio je atelje u južnoj Francuskoj, tzv. "Žutu kuću" u Arlu. Svojoj sestri Vil, pisao je o raskošnoj prirodi juga koja je iziskivala nov način slikanja: "Apsolutni kolorit: nebo plava, roze, narandžasta, cinober crvena, jarko žuta, svetlo zelena, boja mladog vina, ljubičasta". Slikao je pejzaže a usled nedostatka novca za modele, i dosta autoportreta.

Francuski umetnik Pol Gogen boravio je kod Van Goga, ali su ova dva umetnika ubrzo počela da se svađaju. Van Gog se jednom prilikom toliko pogubio da je potegao britvu na Gogena; ubrzo potom je, namerno ili nesrećnim slučajem, sam sebi odsekao deo levog uveta. Na nekim autoportretima ga i možemo videti sa zavojem preko uveta.

Kako je Van Gogova duševna bolest sve više napredovala, svojevoljno je otišao u psihijatrijsku ustanovu, gde je naslikao poznate slike čempresa, kao i zvezdane noći. Dana 27. jula 1890. izvršio je samoubistvo u žitnom polju pucajući sebi u grudi. Dva dana kasnije je preminuo.

Van Gog je danas visoko cenjeni umetnik čija se skupocena dela nalaze u muzejima širom sveta. Portret L'Arlésienne (Krčmarica), prodat je 2006. godine na aukciji u Njujorku za 40,3 miliona dolara (33,9 miliona evra) što je ekvivalentno ceni putničkog aviona Boing 737.