Zutfen, Deventer, Til, Kampen, Zvole i mnogi drugi gradovi, pre svega na istoku zemlje, bili su u dugačkom razdoblju od dvanaestog do šesnaestog veka važni i prosperitetni trgovinski centri. Ovi gradovi bili su naime članovi Hanzeatskog saveza. Hanza je prvobitno predstavljala udruženja trgovaca iz različitih gradova, koji su trgovali istim proizvodima. Zahvaljujući toj saradnji mogli su da smanje troškove, da bezbednije putuju (zajedno), da kupuju i prodaju na veliko kao i da se odbrane od hirova i samovolje zemljoposednika. Od 1356. godine Hanza više nije samo savez trgovaca, već postaje savez gradova. Ova odluka je donesena 1356. godine na prvom skupu u Libeku, gradu u današnjoj Nemačkoj. Nemačka Hanza, ili samo Hanza, postala je moćna mreža udruženih trgovačkih gradova, koja se protezala preko Nemačke, Holandije, Baltičkih zemalja, Norveške i Poljske. U okviru ove mreže, savez gradova pokušao je da eliminiše prepreke u trgovini koliko god je to bilo moguće. Hanzeatski savez je takođe trgovao sa partnerima izvan ove oblasti, na primer sa Londonom, pa čak i sa španskim gradovima.

Intenzivno se trgovalo proizvodima kao što su: so, žitarice, riba, drvo, vino, pivo, životinjska koža i čipka. Transport se najvećim delom odvijao morem i rekama, tzv. kogama dužine od 15 do 30 metara. Gradovi su se razvijali i cvetali, podizale su se zidine ali i kuće trgovaca, skladiša i brojne druge građevine koje su ulepšavale grad. Nasleđe Hanze se i dalje može videti u pomenutim gradovima, ali i u manjim mestima kao što su na primer Haselt i Dusburg.

Za gradove poput Amsterdama, koji nisu pripadali Hanzi, od velikog značaja bila je trgovina na Baltičkom moru, tzv. "majka svih trgovina". Na njoj je zasnovan ekonomski procvat, što je značilo da je ova luka morala da konkuriše gradovima na Ejselu. Nakon pada Hanzeatskog saveza u šesnaestom veku, trgovinu na Baltiku su pre svega kontrolisali gradovi izvan Hanze. Prvi centar trgovine je do 1585. godine bio Antverpen, da bi potom Amsterdam preuzeo tu poziciju. Nedugo zatim, holandska trgovina se sve više orijentisala ka svetskim morima i bazirala se na osvajanju i eksploataciji kolonija. Zbog promene ekonomskih odnosa u Evropi, gradovi na Ejselu su izgubili svoju istaknutu poziciju.