Polder Bemster se sa razlogom nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine. Proces isušivanja ovog dela zemlje iz 1612. tipičan je primer za to kako su Holanđani sami 'stvorili' veliki deo svoje zemlje na severu, zapadu i jugozapadu. Holandija je dobila svoj konačni oblik zahvaljujući ljudskoj intervenciji u prirodi. Počelo je isušivanjem zemljišta manjih razmera i izgradnjom brana u srednjem veku, uzimalo sve više maha isušivanjem jezera i tresetišta u šesnaestom veku, da bi se privremeno završilo izgradnjom Flevolandskih poldera i poldera oko reke Mas u dvadesetom veku.

Grupa amsterdamskih trgovaca i gradskih čelnika je 1607. godine donela odluku da se počne sa isušivanjem Bemstera, tada još uvek velikog jezera. Ovo je izgledalo kao finansijski unosan projekat koji bi, osim toga, mogao da doprinese boljem snabdevanju zalihama hrane za sve veći Amsterdam. Oko jezera je izgrađena visoka i čvrsta brana dugačka 38 kilometara, a iza nje kanal. Zatim se počelo sa isušivanjem jezera uz pomoć 43 vetrenjače, za čiju je izgradnju i postavljanje bio odgovoran inženjer Jan Andrianszon Legvater. Trebalo je izgraditi niz vetrenjača poređanih po visini, preko kojih se voda spuštala do kanala oko poldera.

Jezero je isušeno 1612. i moglo je da se počne sa izgradnjom poldera. Izgrađeni su putevi, kanali, jarkovi i farme, poređani tako da su činili jasne geometrijske oblike. Bemster je postao slavan upravo zahvaljujući takvoj parcelizaciji i uređenju zemljišta.

Upravljanje vodama u Bemsteru se usavršavalo još vekovima kasnije. Dugo su vetrenjače omogućavale građanima da ostanu suvih nogu i da nivo vode bude pogodan za zemljoradnju. U devetnaestom veku su ih zamenile parne pumpe, a kasnije pumpe na benzin i pumpe na električni pogon. Bemster je danas podeljen na više od pedeset delova, svaki sa zasebnim vodostajem. Zemljoradnicima odgovara da nivo vode bude nizak, dok seljaci žele visok vodostaj, jer bi u suprotnom stubovi ispod njihovih kuća mogli da istrule. Idealan vodostaj za stočarstvo je negde između ova dva, dok borci za zaštitu prirode imaju svoje zahteve.

Ranije se voda ispumpavala samo radi sprečavanja poplava, a danas se u vreme suše u Bemster čak propušta slatka voda. To je moguće jer je jezero Ejselmer, nekadašnje Južno more, sada bogato slatkom vodom, koja je pogodna za zemljoradnju.

Nekada se zemlja u Bemsteru isušivala uz pomoć snage vetra i vetrenjača, a danas se vodostaj reguliše na moderan način, uz pomoć struje i kompjutera.